Šargarepa

Foto: guiltfreefoodguide.com

„Narandžastu boju šargarepi daje karoten, kojeg ni u jednom drugom povrću nema u tolikoj mjeri“, objašnjava Branka Mirković, nutricionista. „Što je boja korijena izrazitije narandžaste boje, to je sadržaj karotena veći. Karoten je različito iskoristiv u zavisnosti od načina na koji se šargarepa priprema. Tako je iz sirove nerendane šargarepe iskoristivo dva odsto, kuvane 18, a sirove rendane čak 82 odsto.

Rendana šargarepa je zato prikladna kao hrana za starije bebe koje doje i predškolsku djecu. Šargarepa obiluje i drugim vitaminima. To su, prije svega, vitamini grupe B (B1, B2, B5, B6) i PP, D, E i H. Zanimljivo je da, za razliku od drugog povrća, sadrži vrlo malo vitamina C – svega šest miligrama.

Za podizanje tonusa i jačanje potencije odličan je sok od šargarepe sa pravim, prirodnim pčelinjim medom. Ovaj eliksir se uvijek pravi neposredno pred upotrebu, u razmjeri 1 prema 1, a uzima se po dvije supene kašike četiri puta na dan.
Uprkos potvrđenoj ljekovitosti šargarepe, njena pretjerana upotreba nije preporučljiva. Opisani su čak i slučajevi trovanja prevelikim dozama koje su pacijenti sami sebi prepisali (na primer nekoliko litara soka na dan). Treba, takođe, biti vrlo obazriv sa primjenom šargarepe kod akutne faze čira na želucu i kod enterita.

Od osnovnih hranljivih sastojaka šargarepa sadrži najviše ugljenih hidrata (8-9 odsto) od kojih i potiče njena velika energetska vrijednost: 100 grama šargarepe ima 176 kJ ili 42 kcal. Uz to, bogata je mineralnim sastojcima: kalijumom, kalcijumom, jodom, cinkom, kobaltom, kao i pektinima (oko 11 mg) i eteričnim uljima, pa se posebno preporučuje djeci jer podstiče fizički razvoj, jača kosti i povećava otpornost od infekcija. Izuzetno je značajna u ishrani mladih, rekonvalescenta, trudnica i starijih osoba.

Foto: mercola.com

Njena najveća prednost u odnosu na drugo povrće je u tome što se veoma lako vari kada se skuva ili izdinsta, pa je mogu uzimati osobe s poremećenim varenjem, katarom želuca i crijeva, čirom na želucu, a povećava i broj crvenih krvnih zrnaca.

Sirovu šargarepu bi trebalo uzimati samo u obliku soka jer se on lakše vari, a hranljivi i ljekoviti sastojci u njemu su još jače koncentrisani. Mnogi nutricionisti preporučuju prolećnu kuru sa sokom od šargarepe, koja oslobađa organizam od otrova nagomilanih obilnom i jakom zimskom hranom. Tri nedjelje uzima se po 100 grama soka dnevno.

Ljekovita svojstva
Ljekovita svojstva šargarepe su brojna. Karoten blagotvorno djeluje na kožu, naročito suvu, kao i lomljive nokte i kosu. Sprječava proliv kod beba i male djece. Blagotvorno djeluje na rad jetre. Kaša od kuvane šargarepe je odlično sredstvo protiv zatvora. Sok od šargarepe otklanja višak kisjeline u želucu.

Sok od šargarepe
Tegobe zbog neurednog varenja i hemoroida biće olakšane ako izjutra na gladan stomak popijete 150-200 mililitara svježe iscijeđenog soka od šargarepe. On je dragocjen eliksir za čitav organizam: čuva nerve od iscrpljenosti i zato se preporučuje svima koji svoj nervni sistem troše preko mjere ili osobama koje su često pod velikim stresom i pritiskom. Svjež sok, takođe, normalizuje tjelesnu težinu i smanjuje zamor srčanog mišića. Rezultati ispitivanja ljekovitosti soka od šargarepe dokazali su da je on efikasno sredstvo protiv bolesti izazvanih poremećajem razmjene minerala u organizmu, kao što su osteohondroza i poliartritis.

Foto: agric.wa.gov.au

Kada ga pijete obavezno zadržite ovaj sok neko vrijeme u ustima jer je njegova moć da ubija bakterije nevjerovatna. Po sadržaju fitoncida šargarepa se nalazi na trećem mjestu među povrćem, odmah iza crnog i bijelog luka; žvakanjem šargarepe smanjuje se broj mikroorganizama u usnoj duplji, a narodna medicina preporučuje i ukapavanje soka u nozdrve u početnoj fazi kijavice i kod sličnih infekcija.

Kora je zdrava
Korijen nemojte da ljuštite kao krompir ili krastavac jer se upravo u spoljnom omotaču nalaze najvažniji sastojci, dok je sredina manje vrijedna i drvenasta, naročito u zrelijem stadijumu.

Ne bacajte lišće
Naše domaćice nisu navikle da koriste zeleno lišće šargarepe, već ga kao potpuno beskorisno bacaju. Ono se, doduše, ne može jesti sirovo kao peršunovo, ali nasjeckano i kuvano, odnosno dinstano s korijenom šargarepe ili nekim drugim povrćem, vrijedna je namirnica, a neki autori tvrde da u lišću ima čak više mineralnih soli nego u korijenu.

Kad god mogu,kad odem u crkvu,
Pomolim se Bogu i za mrkvu.
Jer ta biljka zdrava je i fina,
Posjeduje mnogo karotina-
Od cvikera uvo i nos bridi.
Za to jedi mrkvu da se bolje vidi.

Priredio: G. M. P.
Izvor: blic.rs

Оставите одговор