Najmlađa milijarderka na svijetu: Promijeniću zauvijek svijet medicine

Foto: wholefed.org

Najmlađa milijarderka na svijetu bila je neobično dijete. Sa sedam je opsesivno skupljala insekte. Čitavu jednu bilježnicu napunila je nacrtima svoje “vremenske mašine”. Sa devet je, od korica do korica, pročitala “Mobi dika”, a kao srednjoškolka je toliko uporno telefonom terorisala Stenford da je na kraju voditelj ljetnjeg kursa popustio i dopustio joj da upiše tečaj mandarinskog jezika, samo da je se riješi. Bila je tek napunila petnaestu i trogodišnji program je uspješno završila – prije mature.

“Nisam bila normalna djevojčica, to je sigurno”, voli za sebe reći 31-godišnja Elizabet Holms, žena čija će fabrika “Teranos” uskoro promijeniti svijet medicine.

Holms se u međuvremenu nije mnogo promijenila. Sa sobom i dalje posvuda nosi nacrte vremenske mašine, od koje očigledno još nije odustala. Vegeterijanka je i njeni se obroci uglavnom sastoje od krastavaca ili celera u prahu. Televiziju ne gleda i zapravo je I nema. Ne izlazi na sastanke, a na godišnjem, kako se nedavno povjerila “Nju jorkeru”, nije bila punih deset godina.

Njena fabrika trenutno vrijedi devet milijardi dolara. Posebno voli da taj podatak “strese u lice” svima koji su je 2004. odgovarali od napuštanja studija hemije kako bi osnovala svoj privatni biznis.

Foto: businessinsider.co.id

“Imaš super ideje, ali daj prvo diplomiraj”, između ostalih joj je rekao Čaning  Robertson, njen mentor i ugledni hemičar koji je u to vrijeme bio dekan katedre inženjerstva na Stenfordu. “Zašto”, pitala ga je, “pa tačno znam šta želim raditi u životu?” Imala je samo 20 godina. Danas je zovu Stivom Džobsom moderne medicine, mirna je i staložena osoba koja živi spartanski i redovno se, bez izuzetka, na poslu pojavljuje u crnoj “dolčeviti” i plave kose uredno složene u punđu. “Teranos”, čije je ime kombinacija riječi terapija i dijagnoza, osnovala je 2003. godine kao maleni startap za koji je novac pozajmila iz vlastitog fonda za školovanje. Roditelji su joj to dopustili, nisu uostalom imali izbora, jer na predavanja koja su joj dotad plaćali, ionako nije dolazila.

Motiv za osnivanje fabrike bila su dva jednostavna pitanja: mogu li krvne pretrage biti jednostavnije, brže i jeftinije od postojećih? I, naravno, ako je ikako moguće, da se vađenje krvi obavlja bez zabijanja velikih igala u ruku, što je noćna mora svim ženama u njenoj porodici. To i izraz flebotomija, što je medicinski termin za puštanje krvi iz vene. Kada je shvatila da je odgovor na njena pitanja potvrdan, razvila je biznis koji već sada mijenja jednu od najčešćih pretraga današnjice. Vrlo brzo svaki će Amerikanac moći ušetati u jednu od brojnih Volgrins apoteci u zemlji i za deset puta manju cijenu, iz samo nekoliko kapi krvi, na primjer iz palca, brzo moći saznati ima li dijabetes, polnu bolest, ili čak i rak.

Testiranje krvi unosna je industrija. U SAD-u se uglavnom obavlja u dvije laboratorije, “Quest” i “LCA”, koji samo na tim pretragama godišnje okreću blizu 75 miljardi dolara.

Holms ima računicu kojom bi im većinu tog profita izbila iz džepova. Njeni testovi su i do 90 posto jeftiniji nego što to propisuje “Mediker”, američki zdravstveni system osiguranja. Već sada test na holesterol u krvi u “Volgrinsu”, umjesto standardnih 50, košta samo 2,99 dolara.

Foto: jutarnji.hr

Stoga, kako su to primijetili u “Vajred-u”, Teranosu nije problem cijene javno objaviti na svojoj veb stranici, što je nešto što niko u toj branši ne radi. Određivanje krvne grupe: 2,05 dolara, analiza nivoa gvožđa u krvi 4,45 dolara… Da svi Amerikanci po ovim cijenama vade krv, “Mediker” bi u deset godina uštedio 98 milijardi dolara. Godišnje se samo u SAD-u, naime, izvede jedna milijarda krvnih pretraga. Holms rezultate za svaki od njih može dobiti za samo četiri sata.

Teranos je lani u decembru imao jedva 40 centara u “Volgrinsu”, uskoro će ih imati hiljadu. Sve što mušteriji treba su lična karta, kartica zdravstvenog osiguranja i ljekarski uput.

I nešto sitniša.

“Želim vađenje krvi pretvoriti u predivno iskustvo”, redovno na svojim predavanjima naglašava Elizabet Holms i kad na to podignu obrve u publici, poentira glavnim motom Teranosa: želimo svijet u kojem se niko neće žaliti što nije ranije saznao od čega boluje. Svijet u kojem se niko neće morati oprostiti od života prerano.

“Zamislite test za plodnost koji u pravilu stoji 2000 dolara i mnoge Amerikanke ga ne mogu priuštiti. Nas će koštati 35 dolara. Žene će brže doznati rezultat i izbaciti stres iz formule začeća”, objašnjava Holms.

Ovo je vrsta izjava koje su joj ubrzo donijele pažnju poslovnog svijeta. U ovom trenutku zapošljava 700 ljudi i upravlja fabrikom koja se prostire na 24 hiljade kvadrata. “Forbs” i “Fortjun” proglasili su je najmlađom milijarderkom na svijetu koja je kapital stekla sama. U upravi njene fabrike danas redom sjede ljudi koji su obavljali dužnosti u bivšim američkim vladama, na primjer Henri Kisindžer I Vilijam H. Fog, bivši šef američkog CDC-a (Centra za kontrolu bolesti).

Jedan od važnijih investitora koji joj je dosad dao oko 400 miliona dolara je i Lari Elison, osnivač “Oraclea”. Podržava ju i upravnik bolnice u Klivlendu, prve bolnice u kojoj bi Teranos mogao nuditi svoju uslugu. “Ovo je kompanija koja će promijeniti način na koji se bavimo medicinom”, objasnio je dr. Delos M. Kosgrou koji je na saradnju odmah pristao.

Uspjeh ipak nije došao bez kontroverzi. Teranos se 2013. našao na udaru jer je punih deset godina vladala velika tajnovitost oko opreme za analizu krvi koju su razvijali. Holms, recimo, nije imala praksu objavljivati naučne članke o svojim mašinama u stručnim magazinima, te nije željela atestirati rezultate provedenih pretraga. “Oko 93 posto grešaka prilikom analize krvi napravi čovjek. Mi smo tačniji upravo zato što sve odrađujemo automatski, mašinski”, kaže.

Foto: thesiliconvalleystory.com

U FDA-u su je između ostalog optužili i za konzumerizam. “Elizabet Holms upoređuju sa Stivom Džobsom, dijelom i zbog tajnovitosti prije lansiranja novoga proizvoda. Ali Džobs je proizvodio aj-fon, a zdravstvena pretraga nije proizvod poput smartfona, on mora biti atestiran i pružiti tačne informacije koje su dostupne svima”, tvrdili su u Agenciji. Holms je samo odmahnula rukom. “Ne postoji kompanija kao naša, mi radimo nešto potpuno novo i revolucionarno i samo se želimo zaštititi od konkurencije”, pojasnila je.

U tajnovitosti i leži velik dio uspjeha. Dok laboratoriji poput “Kvesta” pretrage sprovode na opremi koju su kupili od, na primjer, Siemensa ili Rošea, inženjeri Teranosa su sve aparate osmislili sami. Pravi se pomak dogodio kad se u jednostavan proces od pet koraka uz biologiju i hemiju uplela i informatika. Holms je zamislila pet jednostavnih koraka: izvaditi krv bez uboda igle. Dijagnostikovati je iz samo nekoliko kapi. Automatizovati pretragu da se izbjegne ljudski faktor greške i dobiti rezultat što brže. I biti što jefitniji.

A sofveraši su joj omogućili da svime rukovodi kompjuterski program. Stoga u Teranosu trenutno dominatni način vađenja krvi u Americi nazivaju zastarjelom tehnologijom iz 1940-ih. Teranos je trenutno mali igrač. Samo u “Kvestu” godišnje se provede oko 600 miliona analiza krvi, a u Teranosu manje od milion. Stoga i šefovi “Kvesta” i drugog velikog igrača na američkom tržištu “LCA-a”, tvrde da Elizabet Holms manipuliše podacima. “Ne mislimo da je strah od igle toliko velik da ljudi zbog toga izbjegavaju pretrage u tako velikim brojkama kao što ona tvrdi”, kažu i propitkuju metod vađenja krvi iz prsta bockanjem umjesto iglom iz vene.

Za njih, jedina pouzdana metoda je vađenje venske krvi. U protivnom uzorak može biti kontaminiran oštećenim tkivom ili puknutim kapilarom. S druge strane, Teranos je sertifikovao laboratorije u 48 od 50 saveznih država u Americi. I može samo rasti. “Često me pitaju kako tačno mislim spašavati živote? Moja fabrika je razvila alate za ljekare kojima mogu motriti trendove vrijednosti u krvi svojih pacijenata. To je kao film. Ako mi pokažete jedan kadar neću vam moći reći što se dalje događa. Ali, ako ih znam više, onda ću znati kamo ide radnja. Isto je sa zdravstvenim stanjem svakog ljudskog bića. Želimo pratiti trendove, a ne samo trenutno stanje”, govori Elizabet Holms koja ne odustaje od svojeg sna – da se iz krvi može predvidjeti hoće li neko imati rak.

“Neopisivo me ljuti kad ljudi govore da vaga pokazuje jesmo li zdravi. Ono što me uzbuđuje jest kad uticaj vašeg životnog stila počnete uočavati u svojoj krvi. Tek tada ćemo razumjeti svoja tijela i početi mijenjati svoje živote”, zaključuje.

U međuvremenu je završila na Tajmovoj listi sto najmoćnjih ljudi na svijetu. Sam Henri Kisindžer, bivši državni sekretar, za nju tvrdi da je mogla uspjeti samo u Americi.

“Ona ima viziju da zdravstvo približi običnom čovjeku, jer zdravstvena zaštita je osnovno ljudsko pravo. Kad sam je upoznao, ta vizija mi je zvučala kao studentski san. Rekao sam joj da će završiti na dva načina: ili će potpuno propasti ili će ostvariti nemjerljiv uspjeh”, zabilježio je Kisindžer svoj utisak o njoj. Opisuje je kao nadrealnu osobu, lijepu i željezne volje. “Drugi će procijeniti tehnološku vrijednost njene kompanije. Ali sociološke implikacije njene vizije su goleme”, zaključio je.

A važan prvi korak dogodio se u Arizoni početkom ašrila. Guverner Dag Dasi potpisao je zakon kojim dozvoljava stanovnicima Arizone da naručuju krvne pretrage direktno u Teranosu bez ljekarskog uputa. Dosad su pacijenti imali pravo na određen broj subvencionisanih pretraga, a sada ih mogu naručivati koliko god i od koga god žele. S obzirom da su laboratorije Teranosa znatno jeftinije, ne treba pogađati ko će najviše profitirati.

“Često govorim kako je SAD zemlja u kojoj ljudi mogu legalno kupovati oružje i ubijati se. A pravo na pristup vlastitim zdravstvenim informacijama smatra se potencijalno opasnim”, zaključuje Elizabeth Holmes.

Izvor: Tomislav Novak jutarnji.hr

Оставите одговор