Leblebija – zamjena za meso

Foto: isra-news.net

Leblebija se upotrebljava od davnih vremena, ima višenamjensku ulogu u kulinarstvu, može da se koristi kao varivo. Od nje se pravi hlebno brašno, dok kada se isprži može da bude ljekovita grickalica. Prvi zapisi o ovoj biljci stari su trinaest vjekova i svjedoče o njenoj širokoj upotrebi na prostorima današnje Turske. Iz Anadolije je prenešena na Bliski istok i sjever Afrike, a na Kavkazu joj je pripala neobična čast da bude ovjekovječena u imenu jednog umjetničkog djela, jer je jedan kompozitor napisao operu „Prodavac leblebije“ Korijen je pustila i na Balkanu gdje se najviše uzgaja u Makedoniji i Dalmaciji.

Dejstvo leblebije

Kada je riječ o bohemijskom sastavu leblebija se ne razlikuje mnogo od ostalih mahunarki, sadrži bjelančevine, ugljene hydrate i  biljna ulja. Bogatija je gvožđem od mesa, a pritom se ovaj mineral ne gubi kuvanjem.. U Arapskim zapisima leblebija se spominje kao moćan afrodizijak, muškarac bi pred spavanje pio napitak, koji se sastoji od meda, zgnječenog bijelog luka, smrvljene leblebije i vode. Ova mahunarka sadrži mnogo biljnih vlakana, koja su zaslužna za snižavanje holesterola. Leblebija izbacuje iz organizma sulfate, štetna jedinjenja koja se koriste kao konzervansi u prirodi hrane.

Sprečava nastanak osteroporoze

Leblebija je prirodan izvor kalcijuma, bakra i megnezijuma koji prema novim naučnim istraživanjima, ima veoma važnu ulogu u vezivanju kalcijuma za kosti. To upućuje na činjenicu da se osteroporoza javlja ne zbog nedostatka kalcijuma, već usled deficita magnezijuma. Osim toga ovaj mineral učestvuje u regulisanju srčanog ritma i snižavanju nivoa holesterola i veoma je važan za trudnice jer smanuje opasnost od spontanog pobačaja i prijevremenog porođaja.

Izvor: zdravlje-bilje.com

Leave a Reply