Od 1901. godine izazvani prekid trudnoće pod bilo kojim okolnostima bio je ilegalan u svakoj australijskoj saveznoj državi sve do posljednjih decenija 20. vijeka. Nova knjiga žene koja je optužena i poslata u zatvor nakon što joj pacijentkinja preminula naglašava rizike i realnost sa kojima su se suočavale ona i „koleginice“.

Posebno se u knjizi ističu dvije žene: Edit Ešton koja je bila najozloglašenija u Sidneju, i Alma Henrijeta Agnes Smit iz Tamsvorta, koje su bile sestre i obje krajem 20-ih godina 20. vijeka poslate u zatvor zbog ubistva žene kojima su u sopstvenim kućama obavljale abortuse.

Edit Ešhton (37), abortuse je obavljala u svojoj luksuznoj kući u Sidneju, nosila je skupu odjeću i vozila luksuzne automobile, sve to zamijenivši za ćeliju u zatvoru „Long bej“ 1929, nakon što je mlada djevojka kojoj je obavila abortus umrla od trovanja krvi 

„Dejli mejl“ piše da su neke, poput Rebeke Sinkler, obavljale ilegalne abortuse pod uticajem svojih partnera. U njenom slučaju to je bio muž bigamista Donald Sinkler.

Ona je u zatvor zbog ubistva poslata 1909. u vrijeme kada je i sama bila trudna. Njena priča je jedna od centralnih u novoj „Long bej“ koju je napisala Elenor Limpreht.

Druge su to činile zbog novca, poput Alme Smit koja je godinama u Tamsvortu obavljala ilegalne abortuse sve dok mlada djevojka nije tokom abortusa koji je krenuo naopako.

Meri Robina Braunli bila je babica koja je počela da obavlja abortuse i više puta bila optužena da ilegalno okončala trudnoću mladim djevojkama, od kojih je jedna kasnije preminula od „septičkog peritonitisa“

Merion Florens Fraejžer policiji je identifikovala Smitovu kao ženu koja joj je obavila abortus, prije nego što je u decembru 1928. preminula od septikemije.

Smitova je negirala da poznaje Frejžerovu, ali ju je na suđenju policajac opisao kao vrednu pralju koju je napustio muž pijanica, ipak potvrdivši da u gradu ona obavlja abortuse.

Dženet Rajt iz Pedingtona držala je prljavu „kliniku“ u istočnom predgrađu Sidneja i bila je specijalizovana za tinejdžerke, optužena je za ubistvo 19-godišnje djevojke koja je umrla od trovanja krvi

Prije nego što je poslata u zatvor na pet godina, identifikovana je kao sestra Eštonove, koja je vila osuđena u Sidneju. Smitova je i to negirala, ali je ipak osuđena u decembru 1928 i poslata u ženski zatvor „Long bej“ na odsluženje kazne.

Florens Edit Ešton bila je najozloglašenija u Sidneju od svih žena koje su tu vršile abortuse. Živela je u skupoj kući u istočnom predgrađu Rendvik i predstavljala se kao „neko u društvu“ i „jahačica“, farbala kosu plavo i nosila fensi odjeću.

Vera Krajton, udata žena optužena je za „zavjeru obavljanja pobačaja“, ali je na kraju ipak puštena na slobodu uz plaćanje trogodišnje kaucije

Optuživana je za ubistva najmanje dvije žene, da bi konačno bila osuđena u junu 1929. za ubistvo mlade žene po imenu Džesi Elizabet.

Nensi Kaumen optužena je sa još pet djevojaka u slučaju služavke Izobel Higs koja je dovedena u Sidnej da obavi abortus nakon što je ostala trudna s oženjenim muškarcem, Kaumenova je ipak kasnije oslobođena optužbe

Australijski zakon o abortusu zasniva se na vijekovima starom britanskom zakonu, koji je nekada uključivao smrtnu kaznu za vršenje abortusa.

Izvor: blic.rs
Foto: NSW Police Forensic Photography Archive/Justice And Police Museum HHT of NSW