Alma Smit (34), majka osmoro djece iz Tamsvorta u Novom Južnom Velsu, optužena za ubistvo mlade djevojke kojo je obavila abortus
Od 1901. godine izazvani prekid trudnoće pod bilo kojim okolnostima bio je ilegalan u svakoj australijskoj saveznoj državi sve do posljednjih decenija 20. vijeka. Nova knjiga žene koja je optužena i poslata u zatvor nakon što joj pacijentkinja preminula naglašava rizike i realnost sa kojima su se suočavale ona i „koleginice“.
Posebno se u knjizi ističu dvije žene: Edit Ešton koja je bila najozloglašenija u Sidneju, i Alma Henrijeta Agnes Smit iz Tamsvorta, koje su bile sestre i obje krajem 20-ih godina 20. vijeka poslate u zatvor zbog ubistva žene kojima su u sopstvenim kućama obavljale abortuse.
![](http://www.blic.rs/data/images/2015-08-11/651894_zene-krimosi2-foto-nsw-police-forensic-photography-archive--justice-and-police-museum-hht-of-nsw_ff.jpg?ver=1439286953)
„Dejli mejl“ piše da su neke, poput Rebeke Sinkler, obavljale ilegalne abortuse pod uticajem svojih partnera. U njenom slučaju to je bio muž bigamista Donald Sinkler.
Ona je u zatvor zbog ubistva poslata 1909. u vrijeme kada je i sama bila trudna. Njena priča je jedna od centralnih u novoj „Long bej“ koju je napisala Elenor Limpreht.
Druge su to činile zbog novca, poput Alme Smit koja je godinama u Tamsvortu obavljala ilegalne abortuse sve dok mlada djevojka nije tokom abortusa koji je krenuo naopako.
![](http://www.blic.rs/data/images/2015-08-11/651897_zene-krimosi4-foto-nsw-police-forensic-photography-archive--justice-and-police-museum-hht-of-nsw_ff.jpg?ver=1439286992)
Merion Florens Fraejžer policiji je identifikovala Smitovu kao ženu koja joj je obavila abortus, prije nego što je u decembru 1928. preminula od septikemije.
Smitova je negirala da poznaje Frejžerovu, ali ju je na suđenju policajac opisao kao vrednu pralju koju je napustio muž pijanica, ipak potvrdivši da u gradu ona obavlja abortuse.
![](http://www.blic.rs/data/images/2015-08-11/651899_zene-krimosi6-foto-nsw-police-forensic-photography-archive--justice-and-police-museum-hht-of-nsw_ff.jpg?ver=1439287009)
Prije nego što je poslata u zatvor na pet godina, identifikovana je kao sestra Eštonove, koja je vila osuđena u Sidneju. Smitova je i to negirala, ali je ipak osuđena u decembru 1928 i poslata u ženski zatvor „Long bej“ na odsluženje kazne.
Florens Edit Ešton bila je najozloglašenija u Sidneju od svih žena koje su tu vršile abortuse. Živela je u skupoj kući u istočnom predgrađu Rendvik i predstavljala se kao „neko u društvu“ i „jahačica“, farbala kosu plavo i nosila fensi odjeću.
![](http://www.blic.rs/data/images/2015-08-11/651898_zene-krimosi5-foto-nsw-police-forensic-photography-archive--justice-and-police-museum-hht-of-nsw_ff.jpg?ver=1439287023)
Optuživana je za ubistva najmanje dvije žene, da bi konačno bila osuđena u junu 1929. za ubistvo mlade žene po imenu Džesi Elizabet.
![](http://www.blic.rs/data/images/2015-08-11/651900_zene-krimosi7-foto-nsw-police-forensic-photography-archive--justice-and-police-museum-hht-of-nsw_ff.jpg?ver=1439287042)
Australijski zakon o abortusu zasniva se na vijekovima starom britanskom zakonu, koji je nekada uključivao smrtnu kaznu za vršenje abortusa.
Izvor: blic.rs
Foto: NSW Police Forensic Photography Archive/Justice And Police Museum HHT of NSW