Foto : https://tararesources.com/me/brskovo-mine/ (screenshot)
,, Preko 50 komentara na Detaljni prostorni plan za prostor koncesionog područja za eksploataciju mineralnih sirovina Brskovo i Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu za navedeni DPP, u kojima su argumenti zbog kojih smatramo da ponovno otvaranje rudnika Brskovo nije prihvatljivo za Crnu Goru, NVO Green Home je danas uputila Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, povodom završetka javne rasprave za ova dva dokumenta.
Argumente protiv ovakvog projekta, crpimo u dokumentima koja su na javnoj raspravi, ali i prethodnom iskustvu rada rudnika Brskovo, jalovištem u Mojkovcu koje je decenijama zagađivalo životnu sredinu i uticalo na zdravlje građana Mojkovca i cijele Crne Gore, ali i posljedicama rada rudnika koje su i danas prisutne u vidu zagađenja okolnog poljoprivrednog zemljišta.
Dodatno, neprihvatljivim smatramo način organizacije javne rasprave i komunikaciju koja je ostvarena sa zainteresovanim građanima tim povodom, a koju je pratilo niz kontroverzi, od nepoštovanja okupljenih građana od strane predstavnika Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, napuštanjem javne rasprave, bez obezbjeđivanja odgovora okupljenim građanima, te javnih reakcija planera i obrađivača plana.
Planirani najveći rudnik cinka u Evropi ne smije biti pozicioniran u zaštitnoj zoni nacionalnog parka Biogradska gora u državi koja je po ustavnom opredjeljenju ekološka. Zaštitni pojas (zona) je shodno Zakonu o zaštiti prirode prostor koji se određuje radi sprječavanja, odnosno ublažavanja negativnih uticaja na ta područja što je u direktnom nesaglasju sa otvaranjem rudnika u zaštitnoj zoni parka. Plan nije u skladu sa PPPN Biogradska gora i u potpunosti zanemaruje djelatnosti koje su planirane u zaštitnoj zoni parka a to su turističke, sportske i poljoprivredne aktivnosti.
Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je moralo zatražiti mišljenje od UNESCO-a vezano za realizaciju ovog projekta, imajući na umu da se planirani prostor preklapa sa granicama rezervata biosfere Man & Biosphere, te da projekat prijeti da zagadi rijeku Taru i utiče i na nacionalni park Durmitor, te da se radi o površini istražno-eksploatacionog područja od 4,6 km², od čega se 71% nalazi pod šumom.
Dva jalovišta koja su planirana ovim projektom imaju planiranu zapreminu koja je skoro 5 puta veća od prethodnog jalovišta, čime je rizik zagađenja rijeke Tare koji je konstantan petostruko veći. Prethodno jalovište je sanirano 20 godina nakon što je zatvoren rudnik, radovi su trajali 6 godina i za njih je izdvojeno 10.6 miliona eura novca građana i donacija. U dokumentaciji se ne precizira da li je projektom predviđen SQ račun za sredstva koja su namijenjena za proces zatvaranja i rekultivacije rudnika koja ne mogu biti potrošena u druge svrhe, te ostaje pitanje da li će se iza ovog projekta uopšte realizovati rekultivacija.
Ispitivanja tla, čak i na poljoprivrednom zemljištu, kao i ispitivanja površinskih voda, koja su vršena 30 godina nakon zatvaranja rudnika pokazuju povećane vrijednosti teških metala na gotovo svim analiziranim parametima i lokalitetima i govore nam u prilog tome koliko bi ozbiljne i dugotrajne posljedice na ekosisteme, ali i na zdravlje i kvalitet života građana ovaj projekat imao. Teški metali se u zemljištu ne razgrađuju lako i akumiliraju se u lancu ishrane, te na taj način dolazi do velike vjerovatnoće uzrokovanja obziljne štete ljudskom organizmu.
Još jedan zabrinjavajući faktor je u činjenici da se u području nalaze razbijena naselja koja se individualno snabdijevaju vodom u području na koje se radom rudnika voda može kontaminirati teškim metalima. Dodatno, u postojećoj infastrukturi i načinu rada ne sprovode se mjere sanitarne zaštite za nijedno vodoizvorište u Mojkovcu, te da bi se radom rudnika povećao rizik od kontaminacije vodoizvorišta i vode koja se koristi za piće.
U planu je prezentovano istraživanje javnog mnjenja bez informacije o tome ko je radio istraživanje, sa subjektivno postavljenom hipotezom i sugestivnim odgovorima u kojem je navodno anketirano stanovništvo Mojkovca. Ovaj projekat će imati uticaj na životnu sredinu i zdravlje građana šireg područja i zahtjeva objektivno istraživanje javnog mnjenja građana cijele Crne Gore.
Sa druge strane, Strateška procjene uticaja na životnu sredinu za DPP za prostor koncesionog područja za eksploataciju mineranih sirovina, ne daje adekvatne mjere kojima će se smanjiti uticaj na životnu sredinu.
Nedostaju odgovori na brojna pitnaja koja se tiču zaštite životne sredine područja projekta a mjere koje su date nisu konretizovane i samim tim neće obezbijediti očuvanje životne sredine. Ostavljeno je investitoru da ocijeni koliko je “brzo” zaista brzo i date su preporuke investitoru da primjeni tehnologije koje su “najbolje” i sa “najmanjim uticajem” što u praksi nema nikakvo značenje. Ni ne navodi se da se radi o zaštitnoj zoni parka već se prostor tretira kao područje van zaštićene zone. Takođe, nije adekvatno naveden uticaj projekta na biodiverzitet zaštićenog područja NP Biogradska gora i NP Durmitor. „
Kaže se u saopštenj NVO Green Home , dostavljenom našem mediju.
