Rođendanski sirtaki za vječitog borca

Koncert u Berlinu 1997.

Iako se sa 90 godina grčki političar i muzičar Mikis Teodorakis odavno povukao iz aktivnog muzičkog života i politike, on je u Grčkoj autoritet. Na polju muzike i na polju politike. Nakon izborne pobjede u januaru 2015. posjetio ga je grčki premijer Aleksis Cipras. U svojoj kući ispod Akropolja, Teodorakis mu je dao svoj blagoslov: „Ja sam uz tebe.“

Nakon izbijanja finansijske krize u Grčkoj u znak protesta protiv oštrih mjera štednje, Teodorakis osniva pokret protiv potčinjavanja Grčke. „Mi doživljavamo nacionalnu tragediju“, rekao je drhtavim glasom svojim sunarodnicima 2012. „Bez ikakvog razloga Grci su dovedeni do ivice ponora.“

Političari nisu uvijek tražili njegov savjet: Kao član pokreta otpora tokom nacističke ere i grčkog građanskog rata poslije Drugog svjetskog rata, i kao borac protiv vojne diktature između 1967. i 1974. godine, bio je proganjan, zatvoren i mučen. Tek nakon 1974. godine, vratio se u demokratsku Grčku, i od tada bio jedan od kreatora njene politike.

Sirtaki

Mnogi povezuju ime Mikisa Teodorakisa sa čuvenom muzikom iz kultnog filma Grk Zorba (tri Oskara), koji ga je 1964. godine učinio svjetski poznatim. Sirtaki iz tog filma mnogi smatraju za dio grčkog folklora, pri tom je ples izmišljen za film.

 Mikis Theodorakis

Nedatirana fotografija

Mikis Teodorakis je komponovao i van tradicionalne muzike: napisao je preko hiljadu pjesama. On je takođe komponovao brojne simfonije, opere, kamernu, baletsku i filmsku muziku. Ipak, simbol borca ljevičara postao je zahvaljujući jednostavnim, emotivnim narodnim pesmama koje su ukorenjene u grčkoj tradiciji i u čijim tekstovima on ozvučava velike pjesnike svoje zemlje.

Teodorakis je rođen 29. jula 1925. godine, na ostrvu Hios u Egejskom moru. Već sa trinaest godina je napisao svoje prve kompozicije. Muzici ga je privukao jedan stari film o Betovenu, rekao je on za grčku TV stanicu. Mladi Mikis je sanjao o karijeri u muzici i upisao se na konzervatorijum u Atini.

Ali, studije su brzo prekinute: Tokom okupacije Grčke od strane njemačkih trupa Teodorakis se borio protiv nacista. U grčkom građanskom ratu od 1946. do 1949. godine, on se pridružio ljevičarskom Narodnom frontu. Svojom muzikom je pokrenuo pravu kulturnu revoluciju. Pisao je muziku za socijalno kritičke tekstove pesnika Janisa Ristosa uz zvuke zabranjenog narodnog instrumenta – buzukija.

 Mikis Theodorakis

Koncert u Cirihu 1976.

Svjetsku slavu definitivno mu je donijela muzika za film Grk Zorbasa Entonijem Kvinom i balada Mauthauzen, koju je 1965. pjevala tada 16-godišnja Marija Faranturi. Dok je njegova muzika u Grčkoj podržavala narod u potrazi za modernim kulturnim identitetom, kompozitor je kao poslanik u grčkom parlamentu nastavio političku borbu. Sve dok vojna hunta nije organizovala puč 21. aprila 1967. godine i Teodorakis nestao u ilegali. Kada je ubijen poslanik ljevice Grigoris Lambrakis, Teodorakis je napisao muziku za politički triler Zo uspostavljanju grčke vojne diktature i tako svom idolu napravio muzički spomenik.

Narodni heroj

Kao osnivač Patriotskog fronta Mikis Teodorakis je ponovo uhapšen, mučen i prognan u logor. Njegova muzika je zabranjena. Samo uz pomoć slavnih umjetnika poput Dmitrija Šostakoviča, Leonarda Bernštajna, Artura Milera i Harija Belafontea, Tedorakis je pušten na slobodu i 1970 deportovan u egzil.

Na koncertima je osuđivao diktature svih boja i vodio kampanju za otpor protiv vojne diktature u svojoj rodnoj zemlji. U egzilu u Francuskoj nastala je čuvena revolucionarna pjesma Kanto General po stihovima čileanskog pesnika Pabla Nerude.

Griechenland Mikis Theodorakis

Februar 2015. poslije sastanka sa premijerom Ciprasom

Nakon pada diktature 1974. godine, Mikis Teodorakis se vratio u svoju domovinu i bio je slavljen kao ikona slobode, kao narodni heroj. Mikis Teodorakis je u Grčkojglas naroda: Stalno se bori protiv autoriteta i nepravde. Svako ko igra važnu ulogu u zemlji, morao je jednom da razgovara sa njim. U Grčkoj ga svi poštuju, veliki i mali, njegovu muziku Grci sviraju na svakoj proslavi.

Izvor i foto: dw.de

Leave a Reply