Pet mjesta na koje ne smijete da odete

Foto: wikipedia.org

1. Svalbard Trezor

Namijenjen zaštiti budućnosti, “Trezor sudnjeg dana” (globalno skladište sjemena) nalazi se na ostrvu Spicbergen u arhipelagu Svalbard u Sjevernom ledenom okeanu, u Norveškoj.

Ovaj trezor je u početku čuvao samo usjeve, ali je nedavno dobio i isporuku od tri sjemena. Sjeme norveške smreke i belog bora ne mogu da budu neki obrok, ali imaju ključnu ekološku ulogu, a istraživači će iskoristiti ovo sjemenje kako bi pratili genetski razvoj šuma tokom godina.

Globalno skladište sjemena je ogromno i nalazi se na oko 1.300 kilometara od Sjevernog pola. Norveška vlada je potrošila 45 miliona dolara za izgradnju ovog trezora.

Zemlja se stalno suočava sa raznim izazovima koji mogu da ugroze bezbjednost hrane, kao što su političke nestabilnosti, klimatske promjene i povećanje broja stanovnika.

Zato su naučnici došli na ideju da naprave ovakav trezor u kome su prikupljali preko 800.000 semenki postojećih biljaka, kako bi se zaštitila bioraznolikost Zemlje u slučaju kataklizme globalnih razmjera.

Posjetioci ovde nisu dozvoljeni, iako bi dosta ljudi voljelo da vidi ovaj neverovatan trezor.

2. Mežgorje

Foto: wikipedia.org

Mežgorje je grad u Rusiji koji godinama predstavlja veliku tajnu i zbog toga je zatvoren za posjetioce. Ovdje žive ljudi koji su zaposleni na misterioznom vrhu Jamantau na nadmorskoj visini od 1.640 metara na Uralu.

Ovaj grad je osnovan 1979. godine, a splet različitih okolnosti u posljednje tri decenije ga je stavio pod sjenku tajnovitosti.

Satelitski snimci pokazuju da se na ovoj lokaciji ispod zemlje nalazi ogromni nuklearni objekat ili bunker. On je prokopan u vreme mandata ruskog predsjednika Borisa Jeljcina. Iznad bunkera su sagrađene kasarne za dva vojna garnizona “Belorek 15″ i “Belorek 16″.

U ovaj ruski grad niko ne smije da kroči, a mnogi nagađaju šta se nalazi u njemu. Među objašnjenjima su se našla i opravdanja da se radi o rudniku, magacinu za hranu, objektima za zaštitu ljudi, ali i obrazloženja da je ovo bunker za rukovodstvo u slučaju nuklearnog rata.

3. Zabranjena zona Vumera

Foto: wikipedia.org

Ova zabranjena zona nalazi se u Australiji, a u nju ulaz nije dozvoljen jer je tu nalazi teritorija za testiranje oružja.

U blizini se nalazi istorijski kvart grada koji privlači veliki broj turista svake godine, kako bi vidjeli stari kosmodrom, što je Vumera nekada predstavljala.

Posjetioci dolaze da vide lokalne znamenitosti kao što su rakete u parku u Muzej. Međutim, tamo gde se testira oružje, “običnim smrtnicima” nije dozvoljen ulaz.

4. Oblast 51

Foto: Google

To je američka vojna baza u Nevadi, koja je nastala 1955. godine. Međutim, osim što važi za visoko očuvanu bazu za ispitivanje aviona i novih oružja, ona krije još neke tajne koje još uvjek privlače pažnju istraživača i radoznalih.

Vlada je dala vrlo malo informacija o ovoj vazduhoplovnoj bazi, što je izazvalo kod ljudi masovne spekulacije o tome šta se zapravo odigrava iza ograde Oblasti 51. Zvaničnici su često pokušali da objasne da se radi o “tajnoj lokaciji na kojoj se radi na razvoju tajnih tehnologija”.

Pretpostavke su da se ovde ispituju oborene vanzemaljske lejtelice, vanzemaljci, zatim da se održavaju sastanci i zajednički poslovi sa bićima iz svemira, da se razvija egzotično oružje, sredstva za kontrolu vremena, tehnologije za putovanje kroz vrijeme i teleportovanje.

5. Ostrvo povelja

Foto: photorator.com

Povelja je malo ostrvo koje se nalazi između Venecije i Lida u laguni na severu Italije. Ono je bilo značajno u 421. godini kada su ljudi iz Padove i Este pobegli baš na ovu lokaciju kako bi se zaštitili od varvara.

Međutim, u 20. veku ostrvo je korišćeno kao karantin, a 1922. godine su postojeći objekti pretvoreni u azile za mentalno oboljele. Ovde su smještali ljude kojima je bila potrebna dugotrajna njega.

Bolnica je zatvorena 1968. godine, a zatim je napuštena.

Mali kanal deli ostrvo na dva dijela, a danas je zatvoren za posjetioce. Vlada Italije, u čijem je vlasništvu ovo ostrvo, zabranila je posjete.

Postoje različite legende o Povelji, a među njima je i ona o umiranju 160.000 ljudi od kuge baš na ovom tlu.

Izvor: vijesti-online.com telegraf.rs

Оставите одговор