Različita reagovanja muslimana oko zabrane hadžiluka

Foto: Wikipedia

Odluka Saudijske Arabije da ove godine zbog pandemije virusa korona praktično blokira održavanje tradicionalnog hadžiluka u Meki naišlo je na različita reagovanja u islamskom svijetu: većina zvaničnika podržava tu odluku Rijada, drugi je kritikuju, neke zemlje su se ranije same povukle. Vlada u Rijadu je odlučila da blokira dolazak oko dva miliona muslimana iz šezdeset zemalja sa svih meridijana. Vjerski ritual će ove godine moći da obavi mali broj domaćih vjernika, kao i strani državljani koji već borave u toj zalivskoj zemlji. Prošle godine na tradicionalnom godišnjem hadžiluku bilo je skoro dva i po miliona vjernika iz 60 islamskih zemalja. Saudijska Arabija je zbog prevelikog interesovanja bila prisiljena da odredi kvote vjernika koje može da primi proporcionalno broju stanovnika u islamskim zemljama. U Saudijskoj Arabiji je od virusa korona dosad oboljelo 160.000 građana, dok je 1.300 umrlo. Prema najnovijim izvještajima, u poslednje dvije sedmice zabilježen je nagli porast broja zaraženih i to je očigledno bilo presudno za takvu odluku zvaničnika.

Dok nesuđeni hodočasnici tuguju, u Direkciji za vjerska pitanja Turske su shvatili da su u Rijadu morali da donesu takvu odluku. Građani koji je trebalo da putuju u Meku – njih 83.000, koliko iznosi ovogodišnja turska kvota – izvučeni su žrebom, pošto se bilo prijavilo dva miliona vjernika. Oni neće izgubiti to svoje pravo i moći će da ga iskoriste 2021. godine. U međuvremenu će im biti vraćene pare.

Slična reagovanja stižu i iz drugih muslimanskih zemalja: Jordana, Maroka, Libana… U mnogim državama se još ne izjašnjavaju, ali su u svima, bez izuzetka, vjernici razočarani. Indonezija, Malezija, Senegal i Singapur još ranije su sami donijeli odluku da ove godine ne učestvuju u hadžiluku.

Zvanična reagovanja u Kairu i Teheranu su oprečna. „ Ta odluka je prihvatljiva jer pridaje veliki značaj spasavanju života u vanrednim okolnostima”, ističu u egipatskoj vladi. Nasuprot tome, odluka je naišla na kritiku u Teheranu, koji se već duže vrijeme zalaže da u organizaciju hodočašća treba da se aktivno uključe i druge muslimanske zemlje i da treba ograničiti ovlašćenja Rijada.

Najnoviji razvoj situacije mogao bi ponovo, prema nekim procjenama, da aktuelizuje pitanje nadzora Saudijske Arabije nad najsvetijim mjestima islama. Takva inicijativa pokretana je i ranijih godina, pogotovo posle meteža 2015. godine, u kojem je tokom hodočašća stradalo 2.300 vjernika. U tome prednjači Iran.

Obaveza svakog muslimana je da jednom u životu ode na tradicionalni godišnji hadž u Meku. Od toga su izuzeti samo bolesni, trudnice, žene koje nemaju mušku pratnju i oni koji nemaju dovoljno sredstava, pošto su putovanje i boravak u Meki veoma skupi. Mnogi vjernici štede cio život da bi jednog dana priredili sebi to zadovoljstvo, što je jedan od pet osnovnih stubova islama.

politika.rs

Оставите одговор