Posljednje utočište genijalnog naučnika: Teslin duh još boravi u sobama “Njujorkera”

U hotelu gotovo svakodnevno imaju zahtjeve za rezervacijom Teslinih soba i svaki gost ima svoj razlog zbog čega bi želio baš tu da odsjedne. Jedna gospođa je, kaže Kini, boravila u nekoliko navrata sa željom da je Tesla posjeti u snu. Uglavnom su to Teslini veliki poštovaoci. U narednih nekoliko dana tu će boraviti jedan od pilota američke nacionalne avio kompanije

Razočaran jer smatra da jugoslovenski genije nikada nije doživio slavu i poštovanje koje zaslužuje – Džozef Kini, inženjer i arhivator “Njujorkera”

Vrhovi zgrada i ponekad nepodnošljiva buka ulica stalan su prizor sa prozora soba 3327 i 3328 hotela “Njujorker”. Međutim, život na Osmoj aveniji i 34. ulici nekada nije podrazumijevao toliko užurbanosti.

Posljednjih deset godina svog života Nikola Tesla proveo je baš tu, u te dvije sobe, smatrajući “Njujorker” svojim domom. Danas na vratima soba postoje table koje svjedoče o tom vremenu i njegovom boravku.

Tesla je bio opčinjen brojem tri

Džozef Kini je posljednjih dvadeset godina inženjer i arhivator “Njujorkera”. Fasciniran je Teslinom ličnošću i dostignućima, ali i razočaran jer smatra da jugoslovenski genije nikada nije doživio slavu i poštovanje koje zaslužuje. Drugi sada svjetski poznati pronalazači, poput Tomasa Edisona i Điljerma Markonija, postali su slavni zahvaljujući saradnji sa Teslom, uz korišćenje njegovih patenata čija su dostignuća kasnije pripisivali isključivo sebi.

Na trideset trećem spratu, u hodniku koji vodi ka sobama 3327 i 3328, zastao je na trenutak i objasnio mi gdje su se nalazila vrata njegovog apartmana, koji se sastojao iz dvije sobe. Pitao me je da li znam da je Tesla bio opčinjen brojem tri. Nakon mog potvrdnog odgovora napisao je na parčetu papira 33 = 27 i kratko dodao: “Eto toliko je bio opčinjen brojem tri. Ja sam jedan od njegovih najvećih poštovalaca”.

Prvo je kucnuo pa otvorio vrata sobe 3327.

Kucnuo je za svaki slučaj, jer sobe su često izdate, a opreza nikada dosta.

Mala, svijetla soba, moderno opremljena, sa dva kreveta, dva prozora i kupatilom. Tesline sobe se, kao i sve druge u hotelu, izdaju po cijeni od 150 do 250 dolara za noć. Kao bilo koje druge sobe u drugim hotelima na Menhetnu.

Potom je objasnio:

“Hotelu je neophodan profit i mora da izdaje sobe. Da su ostale onakve kakve ih je Tesla ostavio, niko ne bi želio da ih iznajmi. Prvenstveno zato što su cjelokupan inventar nakon njegove smrti preuzele imigracione službe, iako je on bio američki državljanin. Nešto su zadržali za sebe, nešto je preuzeo FBI, a većina toga se sada nalazi u Srbiji. Sve je u potpunosti bilo ispreturano od nadležnih organa i soba je zahtijevala renoviranje”.

Kao dugogodišnjem gostu, Tesli je bilo mnogo toga dozvoljeno, pa su se u sobi nalazili i metalni ormar, krevet, frižider i sef koji se danas čuvaju u specijalnom odjeljenju Teslinog muzeja u Beogradu.

Posljednji njujorški dom slavnog naučnika

Istorijat hotela biljleži da su ga gosti svakodnevno posjećivali. Među njima je bilo uglednih jugoslovenskih sportista, članova jugoslovenske kraljevske porodice, predstavnika medija, a on je čak nekoliko puta u dvorani hotela organizovao prezentaciju svojih patenata i proslavu rođendana u velikom stilu.

U hotelu gotovo svakodnevno imaju zahtjeve za rezervacijom Teslinih soba i svaki gost ima svoj razlog zbog čega bi želio baš tu da odsjedne. Jedna gospođa je, kaže Kini, boravila u nekoliko navrata sa željom da je Tesla posjeti u snu. Uglavnom su to Teslini veliki poštovaoci. U narednih nekoliko dana tu će boraviti jedan od pilota američke nacionalne avio kompanije. On je veliki teslofil – kada smo se upoznali nosio je majcu sa Teslinim likom. Čak i likom pomalo podseća na velikog naučnika.

“Jedan od najpoznatijih gostiju bio je holivudski glumac Nikolas Kejdž, koji je nekoliko dana odsjedao u sobi 3327 tokom priprema za film ‘Život čarobnjaka’”, kaže za Portal Revije Fokus Kini i dodaje:

“Slučajni prolaznici i turisti često pitaju mogu li ‘samo da zavire’ u sobe. Kada god dopusti prilika omogućim im, ali sobe su najčešće zauzete”.

Iako sobe nisu mogle da ostanu sačuvane u stanju u kakvom ih je Tesla ostavio, uprava hotela se pobrinula da se posljednji njujorški dom slavnog naučnika nikada ne zaboravi. Plakete na vratima soba, spomen-ploča na fasadi i cio sektor u arhivskom dijelu hotela posvećeni su Tesli. Tamo se nalazi i bronzana bista, poneki stari zapisi i fotografije.

Džon Piermont Morgan, jedan Teslinih finansijera, je govorio: “Slike, glasovi putuju vazduhom bez žica. Je li on ludak ili prevarant? Obećava čuda. Vidjećemo da li će ih ostvariti”.

A nama ostaje da se divimo naučniku, uz vječnu zahvalnost za njegova dostignuća i vizije.

Geniju bilo potrebno inovativno okruženje kako bi mu um bio izoštreniji

Nikola Tesla je stanovao na nekoliko lokacija širom Njujorka. Smatrao je da život u vlastitom stanu znači biti emotivno vezan za određeni prostor, a govorio je da mu je to odvlačilo pažnju i prisebnost neophodnu za razvoj nauke.

Prije nego što se preselio u hotel “Njujorker” živio je u hotelu “Valdorf Astorija”, tada smještenom na Petoj aveniji i 34. ulici. Postoje nagađanja zbog čega se selio – jedni kažu da je razlog bio preveliki dug u “Valdorf Astoriji” koji nije mogao da izmiri, dok drugi tvrde da je to učinio zarad poboljšanja uslova svoga rada.

U to vrijeme “Njujorker” je bio najsavremeniji hotel na svijetu, a kako je kazao Kini, geniju je bilo potrebno inovativno okruženje kako bi mu um bio izoštreniji.

Izvor: Marija Golubović, fokuspress.com

Foto: Marija Golubović & Arhiva hotela „Njujorker“

UPOZORENJE: ZABRANJENO JE PREUZIMANJE TEKSTA I FOTOGRAFIJA BEZ PISMENE SAGLASNOSTI REDAKCIJE FOKUSA

 

 

 

 

Оставите одговор