Bilo je bolje u Titovini nego danas u Hrvatskoj i BiH

Foto: youtube.com

Hrvatski građani srednje i starije generacije, a još više njihovi vršnjaci iz Bosne i Hercegovine, skloni su romantizirati državu u kojoj su odrasli. I dok prvi žale za izgubljenim vrijednostima socijalističkog sustava, drugi će otvoreno reći da su pravi jugonostalgičari; pogotovo kada se radi o socijalnoj sigurnosti. Velik dio njih ne bi se složio ni s riječima aktualne hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović koja je Josipa Broza Tita otvoreno nazvala diktatorom. Najvjerojatnije, riječ je više o odrazu aktualnog stanja, a manje o realnom sagledavanju prošlosti države koja se je raspala u krvavim ratovima. Pogotovo ako se prisjetimo ‘mjera stabilizacije’, nestašica, zavidnog pogleda prema zapadu i suženog medijskog prostora.

Upravo je to vrlo grub zaključak istraživanja “Je li nam nekad bilo bolje” u kojem je portal MojeVrijeme.hr anonimno ispitao preko 2200 osoba. Između njih smo izdvojili više od 1700 građana Hrvatske (1097) i BiH (617) starijih od 45 godina, a njihove smo stavove o životu u SFRJ uobličili u ovaj izvještaj sa zasebnim podacima za svaku državu. Razlog je taj što upravo oni imaju iskustvo potpunog odrastanja i života u bivšem sistemu.

SR Hrvatska: Raj ili prevara za kraj?

Da bi bez problema mogli živjeti u jednopartijskom sistemu, ako bi taj život provodili u blagostanju, misli čak 60% hrvatskih ispitanika starijih od 45 godina. Drugi dio njih od 14% bi mogao živjeti u takvom društvenom uređenju, ovisno o tome koja bi partija bila na vlasti. Zbrojeno, danas bi čak 74% hrvatskih građana s ozbiljnim iskustvom života u SFRJ moglo, pod određenim uvjetima, ponovno živjeti u društvu s jednom političkom strankom. Tek je svaki peti ispitanik (21%) kategorički ustvrdio da ne bi mogao živjeti u „jednoumlju“.

Foto: novinar.de

13% hrvatskih ispitanika starijih od 45 godina bivšu državu pamti po diskriminaciji na temelju nacionalnosti, a koju su, tvrde, iskusili na vlastitoj koži. Suprotno, najveći dio njih, čak 83%, misli da nisu bili diskriminirani na taj način.

Od niza ponuđenih vrijednosti koje su nekad više cijenile, hrvatski ispitanici su najčešće označili sigurnost posla (88%), a potom i javno zdravlje (78%). Dalje na ljestvici slijede prijateljstvo (72%), ekonomska sigurnost (72%) i solidarnost (71%). Čak 67% ispitanih hrvatskih građana starijih od 45 godina misli da su se nekad više uvažavali stariji kao i to da je obrazovanje bilo više cijenjeno. Da su nekad bila afirmiranija prava seksualnih manjina (LGBT) misli svega 2% ispitanih, dok ih 12% misli kako je sloboda govora bila na većoj cijeni. Čak 39% ispitanih misli da se je položaj žena pogoršao, dok ih 21% misli kako je pred ženama danas više mogućnosti. 34% misli da je položaj žena jednak kao i prije.

Manje korupcije, bolja radna atmosfera

Da je korupcija danas vodeći problem hrvatskog društva potvrđuje 69% promatrane skupine koji misli da je korupcije u Jugoslaviji bilo manje nego danas. Samo ih je 2% reklo da je korupcije bilo više nego u samostalnoj Hrvatskoj. Da je SFRJ po tom pitanju bila bezgrješna misli čak 13% ispitanih.

Da se je nekad lakše nalazio posao i da za njega nije bila potrebna ‘veza’ misli 67% anketiranih hrvatskih građana starijih od 45 godina. Za lakoću pronalaska posla, ali uz ‘vezu’, odlučilo se 26%, dok ih svega 1% misli kako je danas lakše doći do zaposlenja. Pri tome valja imati na umu da čak 89% ispitanih misli kako se je nekad radilo u boljoj atmosferi dok ih svega 2% misli kako je današnje radno okruženje prožeto radničkim boljitkom i humanošću. Da danas radnici rade više i puno više misli 73% hrvatskih ispitanika. No 10% ih misli da radnici danas rade manje.

„Jest da je auto bio fićo ali bio je novi fićo. A poslije 2-3 godine novi jugić. I sve to od muževe i moje plaće. A danas suprugova mirovina od 2500 kn , a ja bez posla s kreditom kao njegova mirovina. I što da kažem za Hrvatsku, a što za Jugu?“

„Kratko i jasno: bilo je bolje i nije bilo tolike mržnje kao danas.“

„Masovna je laž da je bilo gore i da je bio teror komunizma, jer odakle onda radom stečene kuće, vikendice, bolji automobili i ostalo?“

„Htjeli smo kapitalizam? Sad kad nam ruše obitelj, uzimaju stanove i automobile – nema nazad.“

„Ako jugonostalgičar znači težiti za boljim životom, onda sam i ja jugonostalgičar i ne dozvoljavam nikome da misli da je veći jugonostalgičar od mene.“

Na more pa u šoping u… Trst!

Foto: zastavanacionale.com

Iako Hrvatska ima more, 71% ispitanih misli da im je ljetovanje u ‘Jugi’ bilo dostupnije, dok 11% tvrdi suprotno. Za 17% ispitanih dostupnost ljetovanja ostala je ista.

Kada je riječ o kupovnoj moći, samo 28% ispitanih tvrdi da si danas mogu priuštiti više, dok žal za potrošačkom moći iz vremena Jugoslavije iskazuje 55% ispitanih koji misle da im je nekada puno toga bilo dostupnije. Promjene u kupovnoj moći nije zabilježilo 12% ispitanih.

ORA je fora

Društveno koristan rad – Omladinske radne akcije su gradile pruge i slavile rad (Foto: bif.rs)

U usporedbi sa svojim odrastanjem u SFRJ, čak 91% ispitanih misli da današnja djeca odrastaju u nesigurnijem okruženju, dok ih samo 4% misli da su djeca danas sigurnija.

Za povratak društveno korisnog rada i nekad popularnih omladinskih radnih akcija (ORA) svoju bi ruku dignulo 73% hrvatskih građana starijih od 45 godina. Protiv toga ih je 15%.

Vjera i ufanje

Među hrvatskim ispitanicima starijim od 45 godina 56% ih se izjasnilo vjernicima, dok je 36% onih koji misle da to nisu.

Na bogoslužja je u vrijeme SFRJ odlazilo 78% ispitanih. Štoviše, 38% ispitanika je redovito odlazilo u crkvu ili džamiju; no ova skupina bilježi drastične promjene. Unutar nje 47% i dalje to čini redovito, 43% tek povremeno dok je 10% onih koji su bili redoviti na bogoslužjima odustalo u potpunosti od te prakse. Ipak, u skupini koja nikada nije išla u crkve ili džamije u vrijeme socijalizma (22% hrvatskih ispitanika starijih od 45 godina), danas je 13% onih koji to čine povremeno ili redovito.

Tito, partija, omladina, akcija!

Foto: dan.co.me

Čak 40% naših ispitanika misli kako je Josip Broz Tito bio pozitivna osoba, dok ih svega 8% kaže kako je riječ o diktatoru. Da mu treba uzeti u obzir dobro i loše što je činio, misli 51% ispitanih. Među izričitim vjernicima tek je 14% onih koji misle da je Josip Broz diktator, dok ga 31% vjernika smatra bezuvjetno pozitivnom osobom.

Da nam je nekad bilo bolje i puno bolje misli 86% ispitanih. Da je bilo lošije tvrdi 4% njih, dok ‘ne daj bože da se ponovi’ misli 6% ispitanika.

14% hrvatskih građana starijih od 45 godina za sebe otvoreno kažu da su jugonostalgičari, dok ih 62% misli da ne pripadaju u tu ladicu. Onih povremenih jugonostalgičara je, prema vlastitom priznanju, 22%.

Među izričitim vjernicima čak je 12% deklariranih jugonostalgičara, a 19% je onih koji bi se tako nazvali povremeno.

Popularni časopisi u bivšoj SFRJ (Foto: mojevrijeme.hr)

BiH: Jugonostalgija ‘na najjače’

Baš kao i u Hrvatskoj i građani BiH stariji od 45 godina iskazuju jake, mahom pozitivne stavove i osjećaje spram nekadašnje zajedničke države; samo još u većoj mjeri. Tako bi, u slučaju blagostanja, čak 61% ispitanih moglo ponovno živjeti u jednopartijskom sustavu, dok bi 26% ispitanih pristalo na takvo političko uređenje, ali ovisno o stranci koja bi državu vodila. To je zbirno 87% ispitanika iz BiH kojima povratak u ‘jednoumlje’ ne bi nužno značilo i lošu stvar.

Foto: jutarnji.hr

9% ispitanika iz BiH misli da je u SFRJ bilo nacionalno diskriminirano dok ih 87% to sa sigurnošću niječe.

Foto: b92.net

Za građane BiH ljestvica vrijednosti koje su bile zastupljenije u SFRJ je ponešto drugačija od ‘hrvatske ljestvice’, ali i za njih je na prvom mjestu sigurnost posla (86%), a slijede obrazovanje (85%), javno zdravlje (83%), prijateljstvo i ekonomska sigurnost (82%) te uvažavanje starijih (81%). U odnosu na hrvatske ispitanike, ispitanici iz BiH četiri puta češće (8%) misle da su prava seksualnih manjina bila bolje zaštićena u Jugoslaviji, a da su mediji bili slobodniji misli čak 16% ispitanika. Da se je položaj žena u BiH pogoršao misli 58% ispitanih, dok ih 16 % misli suprotno.

Foto: jednajebrena.com

Svaki četvrti građanin BiH misli da korupcije nije bilo

Foto: wikimedia.org

Da je korupcije nekada bilo manje misli 67% ispitanika iz BiH, dok ih 24% kaže da je tada nije ni bilo. Da je korupcije bilo više misli tek 1 na 100 ispitanika.

„Mislim da se i onda dalo zgrnuti novac i materijalna dobra na temelju korupcije i prikrivanja ljudi koji su bili na položaju i u Partiji.“

„Radnicima je bilo teško i tad. Nismo si baš mogli toliko priuštiti kao što se često priča, ali bilo je sigurnije radno mjesto. Nisu se dijelili otkazi kao danas i poštivalo se neka prava. Ipak korupcije je bilo na svakom polju i to puno.“

„U ono vrijeme ovakav upitnik ne bih smio iskreno ni ispunjavati. A sjećam se glasačkih listića. Kaže zaokruži tri kandidata, a toliko i ponuđenih. Redovi za kavu i deterdžent na bodove.“

„Radilo se manje jer su na jedno radno mjesto zapošljavali tri dangube. Sistem je funkcionirao zbog zaduživanja kao i danas u javnom sektoru. Ljudska prava nisu poštovana u komunističkoj diktaturi. Ne ponovilo se.“

„Nekad mi je kupovna moć bila bolja, ali nije bilo svega za kupiti kao danas. Danas je obrnuto.“

Nekada je i bez ‘veze’ bilo lakše naći posao, misli 73% BiH ispitanika. Da je bilo lakše, ali uz ‘vezu’, odgovorilo je 21% njih. Po tom se pitanju ništa nije promijenilo za 4% ispitanih BiH građana starijih od 45 godina. Da se danas radi u goroj atmosferi odgovorilo je zabrinjavajuće visokih 93%. Rade li radnici više nego u SFRJ? Ako je pitati BiH ispitanike starije od 45 godina, odgovor je potvrdan za njih 63%, a čak 18% ih misli da se danas manje radi.

Foto: minus.com

Prema odgovorima građana iz BiH, ljetovanje je u ‘Jugi’ bilo dostupnije za 80% njih dok ih suprotno odgovara 9%. Isti trend prati i pitanje o kupovnoj moći, da im je puno toga bilo dostupnije smatra čak 68% ispitanika, a da si danas mogu više toga priuštiti smatra 21% njih.

Mi gradimo prugu – pruga gradi nas

Da je odrastanje u SFRJ bilo sigurnije od odrastanja u današnjoj BiH tvrdi čak 96% ispitanih, a samo ih je 2% odgovorilo suprotno. Pri tome je čak 85% građana BiH starijih od 45 godina za povratak omladinskih radnih akcija i društveno korisnog rada, dok bi se tome usprotivilo njih 9%.

Čak 53% naših ispitanika iz BiH za sebe kažu da su vjernici, dok ih 37% nije religiozno. U crkve i džamije ih je za vrijeme SFRJ odlazilo ukupno 63% – 24% redovito, a povremeno 39%. Od 100 vjernika koji su u nekadašnjoj državi redovito odlazili na služenja u bogomolje, 36 ih je u potpunosti odustalo od te prakse ili danas odlaze tek povremeno.

Foto: kafanasfrj.rs

Druže Tito, ljubičice bijela, tebe voli BiH cijela

Čak i za Josipa Broza Tita građani BiH imaju više sentimenta nego Hrvati. Da je nekadašnji doživotni predsjednik Jugoslavije bio pozitivna osoba ne dvoji vrlo visokih 65% ispitanika iz BiH, dok ga diktatorom smatra njih samo 3%. Da ga treba gledati kroz dobre i loše stvari koje je napravio, misli 31% ispitanika. Da su jugonostalgičari ne krije čak 51% ispitanika. 26% ih to tek ponekad misli za sebe.

I na kraju, ako je pitati građane BiH starije od 45 godina jesu li nekada bolje živjeli, njih 92% će odgovoriti da jesu. Čak 66% ispitanika misli da je život u Jugoslaviji bio puno bolji. Tek će ih 7% reći da su živjeli lošije i ‘ne daj bože da se ponovi’.

Izvor: mojevrijeme.hr

Leave a Reply