Mojkovac treba biti prepoznat i u Crnoj Gori i u Evropi kao prestižno turističko mjesto sa velikim istorijskim pričama koje ga prate: GRAD ISTORIJE I GRAD BUDUĆNOSTI

M.N.    G-dine Mandiću, kako biste opisali trenutno političko stanje u zemlji i glavne izazove sa kojima se Skupština i država suočavaju?

Nakon trideset godina autoritarne vladavine Demokratske partije socijalista građani su osvojili slobodu i vjerujem da je prethodni period, iako obilježen i raznim političkim izazovima, bio izuzetno ljekovit za društvo u cjelini.

Zajedno smo prošli sve one “dječije bolesti” koje jedna mlada demokratija mora da savlada i na parlamentarnim izborima 2023. godine konačno smo dobili vlast koja je formirana po pravilima razvijenih političkih, demokratskih društava.

Uzevši u obzir sve navedeno, smatram da je Crna Gora uplovila u jedno more stabilnosti i da smo pronašli recept kako da se ujedinimo oko onoga što nam je zajedničko, a to je da izgradimo društvo slobodnih pojedinaca u kome će svako imati priliku da iskaže vlastite sposobnosti i na tom putu nam je neophodno da imamo pravni okvir i pravila kakava postoje u drugim demokratskim državama. Zato smo kao ključni spoljnopolitički cilj postavili – punopravno članstvo u Evropskoj uniji jer je to najkraći put za prihvatanje tih visokih standarda.

Razlike smo ostavili po strani i fokusirani smo na izgradnju bolje budućnosti svih građana ove zemlje.

             M.N.   Da li postoji dovoljna politička stabilnost za sprovođenje ključnih reformi koje se očekuju od Crne Gore?

Djelimično sam odgovorio na ovo pitanje u prethodnom, ali svakako da smo u više navrata demonstrirali da imamo dovoljno političke stabilnosti i zrelosti da donosimo ključne odluke i reforme koje čine garant evropske budućnosti ove zemlje. To svakako nije bila situacija za vrijeme bivšeg režima, koji je imao besprekornu evropsku retoriku, ali je za to vrijeme na terenu gospodario organizovani kriminal i korupciji skloni pojedinci, te se vladalo na podjelama koje je tadašnji režim u kontinuitetu nametao.

Za razliku od tog vremena, danas se naš odgovorni odnos može mjeriti opipljivim rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Građani mogu da osjete u svom svakodnevnom životu kako borba protiv ovih pošasti direktno utiče na poboljšanje životnog standarda. Plate i penzije su višestruko uvećane i danas po tom pitanju zaista predstavljamo lidera na prostoru Zapadnog Balkana, a stopa nezaposlenosti je na istorijskom minimum. Čak je i stopa zaduženosti Crne Gore na mnogo nižem nivou od onoga što smo zatekli. To su direktni rezultati promjene vlasti u ovoj zemlji.

M.N.    Kako ocjenjujete odnos između zakonodavne i izvršne vlasti u ovom trenutku?

Kada god odgovaram na ovo i slična pitanja, moram uvažene čitaoce da podsjetim da je za vrijeme režima Demokratske partije socijalista Skupština Crne Gore posmatrana kao protočni bojler, gdje se sve svodilo na to da se obezbijedi 41 glas kako bi neki predlog vrhuške tadašnje vlasti brzo i bez mnogo buke prošao kroz taj dom. Prilikom izbora na ovu visoku funkciju, postavio sam sebi jedan naizgled jednostavan, ali izuzetno važan cilj – učiniti da Skupština Crne Gore zauzme mjesto koje joj pripada, a to je – da bude majka svih vlasti. Treba stalno podsjećati one koji to znaju da zaborave da se jedino poslanici kao nosioci jedne od tri grane vlasti biraju od strane naših građana na slobodnim izborima, a da se druge dvije grane vlasti biraju u Skupštini od strane poslanika, i to direktno poput Vlade ili indirektno, kao što je slučaj sa sudskom granom vlasti.Upravo u tom kontekstu danas naš parlament ima rekordni budžet, poslanici imaju nikada više slobode i mogućnosti da se bave svojim poslom, kako u zemlji, tako i u inostranstvu i svakako da prenose dobru poruku o našoj zemlji. U narednom periodu imamo još sijaset projekata i inicijativa putem kojih ćemo dodatno osnažiti Skupštinu Crne Gore, taj temelj zakonodavne vlasti.

Smatram da imamo jako konstruktivnu saradnju sa Vladom Crne Gore i kao i u odgovoru na neko od prethodnih pitanja, jasno smo se okupili oko cilja popravljanja kvaliteta života građana i članstva u Evropskoj uniji.

            M.N.    Često se govori o polarizaciji društva. Šta Skupština može konkretno uraditi da doprinese smirivanju političkih tenzija?

Pa vjerujem da su svi građani svjedoci da je, iako ponekad sijevnu političke varnice, vokabular i ponašanje poslanika umnogome drugačije u odnosu na period prije 2020. godine. Današnja parlamentarna većina se trudi da ne izaziva podjele u društvu, poštuje i uvažava stavove opozicije i radi na prevazilaženju ranije nametnutih podjela. Stremeći tim potrebama ovog vremena trudim se kao predsjednik parlamenta, ali i poslanik sa najdužim stažom, od čega je najveći dio proveden u opoziciji, da imam poseban senzibilitet prema opoziciji.

Vjerujem da svi oni koji prate zasijedanja našeg parlamenta to jasno mogu da vide i često dobijam kritike iz sopstvenog poslaničkog kluba da sam možda nekada “isuviše mek” prema opoziciji, ali moje mlađe kolege iz kluba i parlamentarne većine nemaju moje iskustvo i vjerujem da će razumjeti potrebu Crne Gore da napravi jedan diskontinuitet sa praksama koje su ustanovljene za vrijeme jednog totalitarnog režima. I kada građani promijene sadašnju vlast na izborima, oni neće prihvatiti da se ovo uspostavljeno stanje slobode baš tako olako promijeni i vrati na osioni i drski način vladanja. Neće biti teško uporediti nekadašnju praksu i slobodu koju danas uživaju svi u društvu.

            M.N.    Jedna od primjedbi javnosti, a i evropskih partnera je blokada pojedinih procesa, prvenstveno izbora sudija Ustavnog suda. Kada će Parlament staviti tačku na ovu temu i omogućiti rad Ustavnom sudu u punom kapacitetu?

Nedavno smo imali izbor jednog sudije Ustavnog suda i na taj način osigurali da ta ključna institucija ne dođe u nepoželjno stanje, a kada je u pitanju popunjavanje nedostajućih mjesta, kao što smo više puta naglašavali, Nova srpska demokratija će biti konstruktivan faktor i ponašaće se na isti način kao što je to učinila i prethodnog puta – odnosno podržati kandidate za te funkcije. Vjerujem da će i drugi poslanički klubovi i poslanici na narednom glasanju izabrati nedostajuće sudije.

 M.N.   Koje su najveće prepreke koje nas trenutno dijele od punopravnog članstva u Evropskoj uniji?

Najveća prepreka oko koje imamo snažnu podršku brojnih članica EU je upravo vladavina prava i posebno borba protiv organizovanog kriminala i korupcije.Svi znaju da je ta sprega između države i kriminalnih klanova građena gotovo 30 godina i znamo da ti klanovi nisu samonikli, već da su kreirani od strane nekadašnjih bezbjednosnih agencija.

Nedavno zatvaranje pet poglavlja dodatno govori o podršci EU našim naporima da ovladamo standardima i procedurama koje važe u zemljama članicama. Ta odluka je veliko priznanje našoj zemlji i treba da nastavimo još jače i snažnije da sprovodimo potrebne reforme. Treba svi da budemo svjesni da je demontaža tako teško deformisanih i oboljelih sistema kakve smo mi naslijedili 2020. godine izuzetno komplikovan i složen posao koji traži mnogo truda i hrabrosti, ali vjerujem da polako i sigurno odnosimo pobjedu protiv te aždaje.

            M.N. Kako vidite poziciju Crne Gore u regionalnim inicijativama i odnosima sa susjednim državama?

Smatram da sve zemlje na svijetu mogu samo da požele Crnu Goru kao svog komšiju. Podržavamo apsolutno sve inicijative čiji je cilj mir u regionu i svijetu i vjerujte mi na riječ kada kažem da bi najradije željeli da vidimo sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno sa nama u EU.

Volja onih ka kojima smo se zaputili je takva da najviše vrednuju rad i napredak Crne Gore i mi tu šansu i priliku nipošto ne smijemo propustiti. Kao prva naredna članica, svakako smatram da je ohrabrujuće to što će zemlje ZB u Crnoj Gori imati najbližeg i najodanijeg saveznika kada je njihov evropski put u pitanju.

            M.N. Politička borba, DPS, opozicija decenijama, sada vlast… Osvrt na proteklo vrijeme i Vaš poziv na pomirenje? Andrija Mandić i NSD kao opozicija i sada kao značajne strukture vlasti?

Moj poziv na pomirenje nije ništa novo. Za takvu politiku sam se zalagao i kao mladi političar Narodne stranke i kasnije funkcioner i predsjednik Srpske narodne stranke. To što je režim imao za cilj da vlada na podjelama, da srpski narod u Crnoj Gori prokaže i zauvijek etiketira nepoželjnima i anti-državnim elementom, svakako nas je dovodilo u poziciju da se moramo braniti, a u toj odbrani koristili smo sva demokratska sredstva.

Želim da podsjetim građane da je i nekadašnji Demokratski front formiran na ideji pomirenja, upravo kao kontrast tadašnjoj politici podjela koju je dominantno nametao predsjednik DPS  Milo Đukanović i drago mi je što danas imamo priliku da sprovodimo politiku zastupljenosti svih naroda u Crnoj Gori na važnim mjestima odlučivanja.

M.N. Komunisti su imali jednu dobru maksimu ,,kritika i samokritika”! Samokritiku ili izvinjenje za pogrešne poteze nikada nijesmo čuli  na političkoj sceni Crne Gore od socijalista?!  Samo od Vas se čulo -griješio sam! Zašto tu rečenicu niko od Vaših političkih protivnika ili partnera nikada nije saopštio? Nije baš da je sve cvjetalo u Crnoj Gori?!

Ostavljam kolegama iz opozicije da odgovore na to pitanje. Građani su svjedoci da nerijetko za predsjedavajućim stolom pozivam te mlade ljude iz DPS-a da naprave otklon od pogrešnih politika njihovih prethodnika i ohrabruje činjenica što vidimo da jedan po jedan, poslanici iz redova te partije, danas iskazuju neslaganje sa pravcem u kojem ta organizacija nastavlja da ide.

             M.N. Mojkovac je od ruralne sredine u poslijeratnim godinama od ’45.godine, projektovan kao industrijski centar sa  mislimo prvim drvoprerađivačkim kombinatom na sjeveru… Devedesete su donijele ratove, inflaciju, uništenje privrede i profitere ili povratak u beznađe. Mojkovac sada slovi za turistički resurs ogromnih potencijala od planeti poznatog brenda Kanjona Tare i same Suze Evrope, nacionalnih parkova Biogradska Gora i Durmitor, čudesnih Prošćenskih planina… Izgradnja ski – centra u Mojkovcu je prije šest-sedam godina konačno pokrenuta sa značajnim ulaganjima Vlade Crne Gore. U proteklih pet gotovo potpuno obustavljena, a kupljena oprema propada. Možete li Mojkovčanima probuditi nadu da će se za Vašeg mandata i mandata ove Vlade  ubrzati radovi i izdvojiti potrebna sredstva da najveći privredni i turistički  san Mojkovčana zaživi?

            Snažno se zalažem da se ovaj projekat izvede do kraja i znam da moje napore prati ministarka turizma gospođa Simonida Kordić. Ključni infrastrukturni projekat je izgradnja mosta preko rijeke Tare i otvaranje skijališta na Bjelasici, a nakon toga izgradnja hotela visoke kategorije i pravilno upravljanje nevelikim prostorom koji je planiran za tu najmenu. Sredstva i planovi za izgradnju mosta su obezbijeđeni i kroz tu materiju sam detaljno prošao na nedavnim sastancima sa ministarkom Adžović i direktorom Vuksanovićem. Čvrsto vjerujem da ćemo u narednoj godini na kvalitetan način riješiti rekonstrukciju puta prema Prošćenju i novim putevima, rekonstrukcijom postojećih dodatno otvoriti planinu Sinjavinu. Imam veliko povjerenje u mlade političare koji danas vode opštinu, a koje predvodi predsjednik opštine Vesko Delić. Kao i gotovo svuda u Crnoj Gori, nagomilani problemi koje je stvorila prethodna vlast čekaju razrješenje i ono što je sada najvažnije je da građani imaju strpljenja. Aktuelna parlamentarna većina odgovorno pristupa rješavanju ovih izazova i vjerujemo da ćemo kao i kada je u pitanju naš evropski put, doći do onog cilja koji će biti na zadovoljstvo građana Mojkovca i cijele Crne Gore.

            M.N.    Koliko je ovaj projekat strateški važan za sjever Crne Gore i da li Vlada uopšte prepoznaje njegov značaj za razvoj turizma i lokalne ekonomije?

Kao neko ko dolazi iz mojkovačkog kraja svakako da istrajavam u granicama vlastite snage na razvoju ove opštine. Smatram da bi uvijek moglo da se posveti više fokusa ovom pitanju, ali kao što sam rekao u prethodnom odgovoru, vjerujem da će ova Vlada učiniti sve što je u njenoj moći da ovo pitanje riješi. Takođe, jedan sam od inicijatora ideje valorizacije istorijskog značaja rudnika Brskovo, jer smatram da Mojkovac treba da bude prepoznat kao nekadašnji kraljevski grad u kojem je stolovao srpski kralj Stefan Uroš I Nemanjić i u njemu kovao prvi srpski novac. Ta tradicija koja je stara gotovo 800 godina se svakako mora valorizovati i u turističkom smislu, gdje će Mojkovac biti prepoznat kao jedan od važnih centara srednjevjekovne Evrope. Srednjovjekovna uloga Brskova i istorijski značaj Mojkovačke bitke na Božić 1916. godine, poslednje viteške bitke koju je vodila Kraljevina Crna Gora kojom je istovremeno oglašen i kraj te veličanstvene istorije epske Crne Gore može svakoga od nas, kojima je Mojkovac zavičaj, da učini ponosnim i dostojnim među svim građanima Evrope i svijeta.

M.N.    Da li je održana bilo kakva koordinacija između lokalne samouprave i državnih institucija kako bi se ubrzala realizacija projekta izgradnje ski-centra?

Imao sam više sastanaka sa predsjednikom Opštine Mojkovac g. Veskom Delićem na ovu i brojne druge teme poput rudnika Brskovo, a ne sumnjam da je gospodin Delić kao mlad i okretan političar imao i niz sastanaka sa ministrima i ostalim ključnim članovima izvršne vlasti u našoj zemlji, jer kao što često podsjećam – upravo Vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku. U nekom ranijem pitanju sam saopštio da je meni i rukovodstvu Mojkovca precizno predstavljen plan Vlade da se u narednoj godini realizuje ovaj kapitalni projekat. Žao mi je što to nije učinjeno i ranije ali za ovako krupnu stvar, očigledno, smo morali sačekati.

            M.N.    Izgradnja zatvora u Stevanovcu, iako djeluje prilično obesmišljavajuće, bila je značajna šansa za razvoj čitavog Prošćenja. Zaposlilo bi se više od stotinu mladića i djevojaka od stražarske službe do kuhinje i drugog. To bi značilo ostanak mladih u ovom području sa sigurnim primanjima, nove brakove, gradnju novih kuća na svojim imanjima… Ministar pravde je izričit da je to promašaj iako je do sada potrošeno, koliko smo upoznati, nešto malo manje od milion i po eura za projektnu dokumentaciju za objekte i izgradnju novog pristupnog puta. Prošćenci osam godina čekaju taj put. Možete li urgirati da se u Budžetu za 2026.godinu kroz amandman uvrsti izgradnja dijela ove za Prošćenje, životno važne saobraćajnice? 

            Gotovo je izvjesno da se novi zatvor neće graditi u Mojkovcu i pored planova i najava. Više puta je jeftinije da se taj kompleks izgradi u Spužu gdje postoji infrastruktura i prostor slične namjene. Sve odluke koje donosi Vlada moraju biti racionalne pa i u ovom slučaju se drugačije ne može postupiti. Duboko vjerujem da je budućnost Mojkovca u razvoju turizma – skijališta, hotela, proizvodnje zdrave hrane, seoskog turizma, te da je ideja o snaženju kulta srednjevjekovnog Brskova I čuvanju pamćenja na Mojkovačku bitku fundamentalno ispravna, jer je to jedan važan resurs koji je do sada bio neiskorišćen. Mojkovac treba u Crnoj Gori i van nje da bude prepoznat kao prestižno turističko mjesto sa velikim istorijskim pričama koje ga prate, da bude mjesto odmora, razonode i prepun srećnih ljudi koji svoj novac troše u toj opštini. Za nesrećne ljude koji dopadnu tamnice i njihove porodice koje tužne, i radosti nimalo sklone dok obilaze svoje najdraže, ima drugih pogodnijih mjesta, a da to ne bude ovdašnji kraj.

M.N. U Mojkovcu vlada partija kojom upravljate i koalicioni partneri. Kako ocjenjujete rad lokalne vlasti?

Smatram da je Mojkovac dobio jednu novu energiju izborom mladog Veska Delića na čelo predsjednika Opštine. Svakako, jasno je svima da se nagomilani problemi koji su zaostavština bivšeg režima ne mogu riješiti preko noći, ali vjerujem da se krenulo u pravom smjeru. Nije jednostavno boriti se za bolji položaj, oporavak i razvoj opštine na sjeveru, ali imam puno povjerenje da će g. Delić i njegov tim uspjeti da realizuju projekte koje su osmislili.

            M.N. Jubilej 110 godina Mojkovačke bitke obiježen je u danima Božića 2026.godine. Koju simboliku imaju za Vas  Badnji dan i Božić 1916.godine?

Mojkovačka bitka bila je poslednja bitka velike i slavne Vojske Kraljevine Crne Gore. Ne samo to, to je bila velika poruka za cijeli srpski narod, ali i tadašnje saveznike, da jedna mala Crna Gora ne želi da nestane na način što će dopustiti da tadašnji neprijatelj uništi bratsku vojsku Kraljevine Srbije i da su junaci Mojkovca, predvođeni serdarom Jankom Vukotićem, par mjeseci prije svjetski poznatih velikih bitaka poput Verdena i Some, još jednom, poslednji put u tom ratu, sačuvali čast i obraz naše zemlje. Ta bitka je bila poslednja bitka stare Crne Gore, a ta država je od bitke na Carevom Lazu do bitke na Mojkovcu, za tih trista godina čojstvom, žrtvom i junaštvom nadvisila mnogo veće i starije države od nje. Zato su i danas potomci tih velikih predaka posebno ponosni na slavu kojom su bili ovjenčani ti ljudi. Vjerujem da u ovom današnjem vremenu, mi njihovi potomci, moramo svi pojedinačno ovladati i onim vještinama koje su prije nas naučili neki drugi, kako bi Crnu Goru učinili zajednicom slobodnih, srećnih i bogatih ljudi.

M.N. Prošla godina je bila puna izazova, slična će biti i ova. Svečanosti za Novu godinu i božićne praznike su  razlog za malo radosti u domovima. Poruka Mojkovčanima i našim čitaocima?

Na samom kraju, dozvolite da svim Mojkovčanima i građanima Crne Gore poželim blagosloveno rođenje Hristovo i da im čestitam novogodišnje praznike. Vjerujem da će 2026. godina biti odlučujuća za brojne ciljeve koje smo zacrtali, među kojima posebno ističem zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do kraja godine. Time je naša zemlja ispunila sve svoje obaveze i istinski vjerujemo da će zemlje članice dati svoju podršku da već 2028.godine,  vaš grad, zajedno sa ostatkom zemlje, bude dio velike evropske porodice.

izvor: Mojkovačke novine